Uticaj spavanja na zdravstveno stanje organizma

Uticaj spavanja

Uticaj spavanja. Već smo istakli da je spavanje najpodesniji način potpunog odmaranja i da se u snu naročito odmaraju moždani centri.

Vidjeli smo i da nastupanje sna ne znači da moždani centri nisu više sposobni da funkcionišu.

Spavanje je sredstvo kojim organizam obezbjeđuje da moždani centri ne bi postali nesposobni za funkcionisanje.

Da bi zdrav čovjek pod običnim uslovima rada podmirio potrebu svog organizma za spavanjem, dovoljno je prosječno sedam časova spavanja u toku 24 časa.

Ako je san naročito dubok, može se vrijeme spavanja donekle i skratiti, ali ipak ne ispod pet časova spavanja u toku 24 časa.

Do nedovoljne ispavanosti čovjeka može doći uglavnom iz dva razloga:

1) Uslijed namjernog (hotimičnog) ili prisilnog nespavanja u smislu sprječavanja nastupanja sna

2) Uslijed nesanice u smislu poremećaja koji otežavaju ili onemogućuju nastupanje sna.

Do hotimične neispavanosti najčešće dolazi zbog neurednog načina života.

Dugim noćnim sedeljkama, a ponekad i zbog suviše dugog rada, koji se obavlja prekovremeno u preduzeću ili izvan njega.

Ako je ovakva neispavanost izuzetna, u izvanrednim slučajevima, i kratkotrajna, naprimjer svega nekoliko dana, nema težih posljedica po zdravlje.

Međutim, ako traje nedeljama, pa čak i mjesecima, šteti dosta čovečijem zdravlju.

Dovodi do iscrpljenosti organizma, prije svega do povećanja nervne razdražljivosti, pa čak i do nervnog rastrojstva.

Eksperimenti vršeni na psima dokazali su da već poslije 5-7 dana prisilnog nespavanja obično nastaje smrt.

Mikroskopski pregled mozga uginulog psa pokazuje patološke promjene u moždanim ćelijama.

Uticaj spavanja

Ako se prije nego što nastupi smrt životinja pusti da se dovoljno ispava, ove promjene u ćelijama mozga isčeznu potpuno.

Uzrok smrti kod pasa kojima je nasilno spriječavano spavanje ne treba smatrati da je u samom nespavanju.

Do uginuća dolazi usljed pretjerano dugog budnog stanja i koje ne dopušta pun odmor nervnog sistema, pa s tim i cijelog organizma, te dovodi do njegove iscrpljenosti.

Prema tome, hotimično nespavanje je stvarno štetna borba protiv normalne.

Fiziološke potrebe organizma, koji nametanjem sna obezbjeđuje potreban odmor nervnom sistemu kao glavnom pokretaču čovječije aktivnosti.

Ovo obezbjeđenje je toliko jako da ga je prisilnim mjerama teško sasvim isključiti.

S obzirom da je čovječiji organizam znatno osjetljiviji od psećeg, očekivale su se kod čovjeka mnogo brže i teže posljedice nespavanja.

Međutim, na Ijudima koji su dobrovoljno izdržali 115 časova bez spavanja nisu primjećene nikakve teže posljedice.

Brižljivim ispitivanjima krvi, krvotoka, disanja, izlučivanja, prometa materija, nisu se kod njih mogla ustanoviti nikakva otstupanja od normalnog.

Iz toga ne smijemo zaključiti da je dugotrajno nespavanje neškodljivo za čovjeka, jer već poslije dva dana stvarnog nespavanja teško je kod čovjeka ostvariti dalje potpuno nespavanje.

Čak i kad čovjek hoda da bi spriječio nastupanje sna, on na mahove kratkotrajno zaspi i hodajući.

Nespavanje uslijed nesanice, tj. uslijed poremećaja u organizmu koji otežavaju nastupanje sna, mnogo je manje štetno nego prisilno nespavanje.

Može se podnositi nedeljama, pa i mjesecima bez težih posljedica po zdravlje.

Ova razlika u posljedicama između prisilnog nespavanja i nesanice zavisi od toga što je u prvom slučaju zamor mnogo veći.

Uticaj spavanja

Da bi se čovjek mogao održati dugo vremena u budnom stanju, mora stalno da stoji ili neprekidno da se kreće, odnosno da vrši ma kakav rad.

Suprotno tome, kod nesanice čovjek se trudi da zaspi, on Ieži u postelji a time se ipak odmara, iako ne onako potpuno kao kad bi spavao.

Osim toga, čovjek koji pati od nesanice stvarno nije za sve vrijeme budan.

On često, mada kratkotrajno, zaspi, pri čemu mu je san površan (polusan), te mu ostavlja utisak kao da uopšte nije spavao.

Nesanica muči čovjeka, dosađuje mu i oneraspoložava ga uslijed strahovarija da neće moći dugo izdržati bez dovoljno spavanja.

Zato je dobro da se u takvom slučaju obrati ljekaru za savjet.

No prije toga je potrebno da sam, sa svoje strane, učini sve što bi olakšalo nastupanje sna.

Da pred spavanje ne pije kafu i ostala pića koja nadražajno djeluju na nervni sistem i time otežavaju isključenje nadražaja koji, dospjevajući u mozak, otežavaju nastupanje sna.

Da za spavanje izabere sobu bez buke, zamračenu osrednje zagrijanu, te time isključi spoljašnje nadražaje.

Da legne u udobnu postelju, bez tešlkih pokrivača koji bi nadražajem preko kože ometali nastupanje sna.

Da pred spavanje izbjegava jaka uzbuđenja, bilo prijatna ili neprijatna (naprimer briga, Ijutmja, strah), kako bi na taj način isključio unutrašnje nadražaje, jer i oni otežavaju nastupanje sna.

Da se ležeći u postelji zabavi nečim što ga ne uzbuđuje, naprimjer čitanjem kakve već poznate knjige ili redanjem u sebi brojeva od 1 pa naviše odnosno od 1000 pa naniže, da bi na taj način otstranio pažnju od drugih predmeta razmišljanja.

Detoksikujte svoj organizam i izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)

Aloe Vera Način Prevencije i Kako Djeluje Na Bolesti? (Pročitajte više)