Trajanje i količina sna prilikom spavanja

Trajanje i količina sna

Trajanje i količina sna. Iskustvo nam pokazuje da neradnici i Ijenštine mnogo duže spavaju nego vrijedni zaposleni.

Jedan njemački pisac vrlo duhovito je uočio da je ,,pas najbudnija životinja, pa ipak spava po ceo dan.

Znamo da se pas budi na najmanji šum, on, dakle, spava vrlo površno, to jest dubina takvog sna je vrlo mala.

San oporavlja umorni organizam, naročito njegov mozak, i čini ga sposobnim za nove aktivnosti.

Logično je pretpostaviti da će ovo oporavljenje biti utoliko brže ukoliko je dubina sna veća i obratno.

Spavanje treba utoliko duže da traje ukoliko je dubina sna manja, to jest ukoliko je san površniji.

Ako je ova pretpostavka tačna, onda oporavljanje prilikom spavanja zavisi od dva činioca: od trajanja spavanja i dubine sna.

Proizvod trajanja spavanja i dubine sna možemo označiti kao količinu sna, ona, prema tome, zavisi koliko od trajanja spavanja toliko i od dubine sna.

Količinu sna možemo slikovito uporediti sa veličinom izvršenog rada, koji je proizvod sile (tereta) i puta koji ta sila pređe. (odnosno visine na koju se teret podigne)

Dva nosača treba da prenesu sa istog mjesta u dvorištu po tonu uglja u isti stan na prvom spratu, što znači da treba da izvrše rad iste veličine.

Jedan nosač prenosi odjednom po 50 kilograma, a drugi po 5 kilograma.

Prvi će svršiti posao za kraće vrijeme od drugog, iako je veličina posla, to jest izvršeni rad u oba slučaja isti.

Prvi nosač skraćuje vrijeme rada, ali upotrebljava više radne snage.

Drugi produžuje vrijeme rada, ali upotrebljava manje radne snage.

Iz rečenog se vidi da je pogrešno ispavanost organizma procjenjivati samo po trajanju spavanja, kako se to obično čini.

Trajanje i količina sna

Može neko vrlo dugo da spava lakim, površnim snom, pa ipak da ne bude dovoljno ispavan. (to jest da ne postigne dovoljnu količinu sna)

Drugi će spavati mnogo kraće vrijeme, ali dubokim snom, pa će biti ispavan i opet sposoban za posao, jer je postigao potrebnu količinu sna.

Pas ne smije da spava dubokim snom.

On mora ostati budan čuvar, zato vazdan drema da bi dužim vremenom spavanja postigao potrebnu količinu sna.

Da to objasnimo primjerom.

Poslije 16 časova napornog skijanja dva skijaša zaspe.

Poslije dva časa spavanja izmjeri im se dubina sna, a zatim se ostave da spavaju sve dok se sami ne probude.

U oba slučaja vidimo da je trajanje spavanja poslje velikog naprezanja bilo čak kraće nego pod normalnim okolnostima.

U prvom slučaju 1, a u drugom 2 časa kraće nego obično, ali je u oba slučaja dubina sna bila nesrazmjerno veća nego obično.

Prvog skijaša čak nije bilo moguće ni najjačim nadražajem probuditi poslije prva dva časa spavanja.

Količina sna u oba slučaja poslje velikog tjelesnog naprezanja bila je mnogo veća nego pod normalnim okolnostima.

Drugim riječima oporavljanje za vrijeme spavanja bilo je mnogo veće poslije velikog naprezanja.

Na ovaj način možemo razumjeti zašto izvjesni ljudi imaju malu potrebu za trajanjem spavanja.

Oni brzo zaspe i odmah duboko spavaju, te za kratko vrijeme postignu dovoljnu količinu sna.

Detoksikujte svoj organizam i izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)

Preporuka Aloe Vera Za Zdravlje (Pročitajte više)