Hranjljive masti su zaista neophodne za život

Hranjljive masti

Hranjljive masti – lipidi su prvenstveno energetski sastojci hrane.

Masti unjete sa hranom se razgrađuju u čovječijem organizmu i pri tome oslobađaju energiju koju organizam koristi u razne svrhe.

Masti se nalaze nagomilane u raznim djelovima organizma.

One služe kao energetska rezerva i troše se kada se ne unose dovoljne količine energetskih sastojaka u hrani.

Rezerve masti u organizmu jednim djelom potiču iz masti unjete hranom i drugim djelom iz suviše unjetih ugljenih hidrata, koji se u organizmu pretvaraju u masti.

Pored obezbjeđenja svakodnevnih energetskih potreba organizma, masti služe za izgradnju i obnovu ćeliia, za stvaranje i obnovu nervnog tkiva, stvaranje žučnih kiselina, za rastvaranje i iskorištavanje vitamina A, D, E i K, koji su rastvorljivi samo u masti i dr.

Masti poboljšavaju ukus hrani i izvjesna količina masti je zaista neophodna za život i održavanje dobrog zdravlja.

  • Masti treba da obezbjede 30 – 35% dnevnih energetskih potreba.

Razgradnjom 1gr masti u čovječijem organizmu oslobađa se devet kalorija.

U hrani postoje tri vrste masti:

  • Zasićene (loše masti)
  • Mononezasićene (dobre masti)
  • Polinezasićene (dobre masti)

Zasićene masti (loše masti)

Većina zasićenih masti su životiniskog porijekla i nalaze se u svinjskoj masti, maslacu, goveđem i ovčijem loju, pačijoj, kokošijoj, ćurećoj i guščijoj masti, u svinjskom, goveđem, telećem, jagnjećem i živinskom mesu, margarinu, majonezu, mlijeku, masnim sirevima i dr.

Zasićene masti biljnog porijekla nalaze se u ulju od kokosovog oraha i palminom ulju.

  • Zasićene masti podižu nivo holesterola u krvi.

Treba smanjiti unošenje zasićenih masti u organizam, jer je to vrlo bitan uslov za sprječavanje bolesti srca, krvnih sudova i smanjenje opasnosti za oboljenje raka dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i materice.

U loše masti ubrajaju se trans masne kiseline (sintetisane masti), koje produžavaju rok trajanja proizvoda, poboljšavaju ukus.

Lako se koriste, a proizvodnja je jeftina.

Hranjljive masti

Ovih masti naiviše ima u čvrstim margarinima, lošim biljnim uljima, prženoj “brzoj” hrani, keksu, krekerima, kolačima, pecivima, lisnatom tjestu, kiflama, pici, raznim grickalicama, čipsu, bombonama, kokicama za mikro talasnu i dr

  • Ove trans masne kiseline su veoma opasne po zdravlje (Holesterol, krvni sudovi, povišen krvni pritisak i dr.

Mononezasićene masti (dobre masti)

Tu spadaju masline i maslinovo ulje, kikiriki i ulje od kikirikija i avokado.

  • Ove masti utiču malo ili ne utiču na nivo holesterola u krvi.

Polinezasićene masti (dobre masti)

U ove masti spadaju: suncokretovo ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje i neke vrste margarina.

Ove masti čine i riblje masne kiseline – Omega-3 (skuša, haringa, losos, sardela i tuna).

Masti su životinjskog i biljnog porekla.

Hranjljive masti

Hranljive materije sa najvećim sadržajem masti su: svinjska mast, biljna mast, razne vrste ulja, razna mesa i proizvodi od mesa, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orasi, badem, lješnik, kikiriki, kokosov orah, jaja u prahu i dr.

U 100 grama namirnica masti ima:

  • Svinjska mast 100gr
  • Palmino ulje 99,9gr
  • Suncokretovo ulje 99,99gr
  • Maslinovo ulje 99,9gr
  • Sojino ulje 99,9gr
  • Ulje kukuruznih klica 99,9gr
  • Ulje pšeničnih klica 99,9gr
  • Ulje bundeve 99,4gr
  • Goveđi loj 98,5gr
  • Ovčiji loj 98,5gr
  • Pačija mast 98,5gr

  • Kokošija mast 98,5gr

  • Guščija mast 98,5gr

  • Ćureća mast 98,5gr

  • Maslac – buter 83gr

  • Margarin 81gr

  • Majonez 79gr

  • Čvarci gnječeni 71,2gr

  • Orah suvi 62,6gr

  • Lješnik suvi 62,6gr

  • Žumance u prahu 55,6gr

  • Badem – suvi 54,2gr

  • Pečeni pistaci 52,6gr

Prosječne dnevne potrebe za unošenje masti u organizam za odrasle osobe iznosi 60- 80 grama.

Od ukupno unjetih dnevnih kalorija, na masti treba da se odnosi najviše 30% i to:

  • 10% kalorija od zasićenih masti
  • 10% od mononezasićenih
  • 10% od polinezasićenih masti

Naučnici smatraju da smanjenje bilo koje vrste masnoće u ishrani može pomoći da se sprječi rak dojke, debelog crijeva i prostate.

lspitivanjem se došlo do saznanja da za održavanje toplotne ravnoteže organizma otpada 75 – 80% od čitave unjete energije, a za normalan rad troši se samo 20 – 25% energije.

  • Smatra se da je mast osnovni uzrok ateroskleroze, koronarnih oboljenja i moždanih udara, povećanja holesterola i zasićenih masnih kiselina u krvi

Zato se naročito u ishrani dijabetičara preporučuje ograničenje ukupnog unosa masti od 20 – 30% ukupnog energetskog unosa, od toga 5 – 10% zasićenih, a ostatak nezasićenih masnih kiselina.

Suvišno unošenje masti i ugljenih hidrata praćeno je nagomilavanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine.

To se ispoljava bolešću, koja se naziva gojaznost, koja pored ostalog doprinosi i skraćenju života.

Hranjljive masti

PRORAČUN ENERGETSKE VRJEDNOSTI NAMIRNICA

Potrebno je poznavati osnovne podatke radi lakšeg proračuna energetske vrjednosti namirnica.

Ovi podaci mogu se koristiti prilikom određivanja i kombinovanja jelovnika i raznih dijeta za ishranu.

  • 1 gr. proteina sadrži 4 kcal, odnosno 16,7 kJ

  • 1gr. ugljenih hidrata 4 kcal, odnosno 16,7 kJ

  • 1gr. masti sadrži 9 kcal, odnosno 37,7 kJ

  • 1gr. alkohola sadrži 7 kcal, odnosno 29,3 kJ

Odnos kcal i kJ:

(kcal x 4,186 =kJ) i (kJ: 4,186=kcal)

Primjer: Jabuka sadrži 0,7gr proteina, 0,6gr masti, 12.5gr ugljenih hidrata i 58 kalorija. (0,7 x 4 =2,8 + 0,6 x 9 = 5,4 + 12,5 x 4 = 50)

To znači 2,8 + 5,4 + 50 = 58,2 kalorija, zaokružujemo na 58 kalorija

Masno tkivo ciljano topljenje masnoga tkiva! (Pročitajte više)

Program čišćenja organizma Zašto je važno govoriti o tome! (Pročitajte više)