Aktivnost mozga pri spavanju

Aktivnost mozga pri spavanju

Aktivnost mozga pri spavanju. Već smo rekli da mozak slabije radi pri spavanju.

Ova radna sposobnost mozga u snu ne zavisi samo od jačine nadražaja već i od njegovog posebnog (specifičnog) dejstva.

Jedan strani pisac (Vinterstajn) navodi nekoliko ljepih primera za to.

Za vrijeme spavanja u vozu budimo se na prvu riječ kontrolora karata.

Mada je stalno kotrljanje i lupanje točkova na mjestima spajanja šina mnogo jače od njegova glasa.

Kad seljak iz tihog sela dođe u bučnu varoš, ne može prvih noći dobro da spava zbog buke automobila i tramvaja, ali se ubrzo navikne na to, ali sasvim lak šum u sobi probudi ga.

Vojnik u rabu spava pri paklenoj kanonadi, ali tih poziv pretpostavljenog ga budi iz sna.

Mati može da spava i pri jakoj grrnljavini, dok je najslabiji plač odojčeta budi.

Vodeničar se trgne iz sna čim vodenica prestane da radi.

Kapetana broda probudi prestanak rada motora.

Čovjek koji na koncertima obično spava trgne se čim koncert prestane itd.

  • Iz navedenih primjera proizlazi da za vrijeme spavanja čovjek nije baš sasvim izgubio sposobnost da razlikuje šta se oko njega dešava.

Naša čula (koža naprimjer kao čulo za pipanje, ili uho kao čulo sluhaj nadražuju se i za vrijeme spavanja.

To znači da su ona osjetljiva i u snu, da i za vrijeme spavanja na kožu spavača mogu dejstvovati razni nadražaji. (kao što su pritiskivanje, bockanje, toplo, hladno itd.)

  • Isto tako naše uho prima zvuke i šumove kad spavamo.

Preko naših živaca mozak se i u snu obavještava o ovim nadražajima.

Aktivnost mozga pri spavanju

Svjesna pretstava o tome javlja se tek kad su pomenuti nadražaji vrlo jaki, ili kad se odnose na naročite okolnosti.

Kao što su, recimo uobičajene dužnosti, naprimjer, mati i plač odojčeta, vodeničar i prestanak rada vodenice itd.

To znači da smo i u snu u stanju da primamo izvjesne utiske (,,budni smo za izvjesne utiske”), dok druge isključujemo.

Prema već pomenutom piscu Yinter Štajnu:

  • San se ne sastoji toliko u ,,ne moći čuti ili ,,ne moći osjetiti”
  • Koliko u ,,ne htjeti čuti” i ,,ne htjeti osjetiti”

U tom pogledu često postoji sličnost, između budnog stanja i sna.

Kad na nešto uperimo, koncentrišemo svoju pažnju, tada smo obično ,,i sljepi i gluvi” za sve ovo što se oko nas dešava.

,,Profesorska rasejanost”. 0 kojoj se tako često sa potsmjehom govori, stvarno je znak baš velike uperenosti, koncentracije pažnje u jednom pravcu.

Kad neko i ko nije vješt u mikroskopiranju posmatra jednim okom kroz mikroskop*) on drugo oko zatvara da bi isključio njegovu funkciju.

Stručnjak to ne čini on toliko jako uperi, koncentriše pažnju na oko kojim kroz mikroskop posmatra da drugim okom mada je otvoreno, ništa ne vidi, kao da je slijepo.

Da utisci sa naših čula u snu dopiru do mozga i da pri spavanju nedostaje samo njihovo dalje preobražavanje koje bi dovelo do svjesnih zapažanja, dokazano je na čovjeku i eksperimentalno, mjereći promjenu strujanja krvi kroz mozak.

  • I pri spavanju, isto kao i u budnom stanju, svaki dovoljno jak nadražaj izaziva povećanje strujanja krvi u mozgu.

Aloe Vera Da Li Je Ova Biljka Lijek Za Sve Bolesti? (Pročitajte više)

CLEAN 9 Detoksikujte svoj organizam uz pomoć Aloe vere! (Pročitajte više)